Razmišljanje je okosnica procesa obrazovanja i odgoja i sve obrazovno-odgojne metode trebaju se temeljiti na promišljanju. Svaka metoda, koja bolje od drugih metoda potakne djecu na razmišljanje, vrijednija ja. 1.Da bi što bolje iskoristili razvoj prirodnog razuma djece u procesu razvoja stečenog razuma, prvom prilikom kada dječiji mozak bude spreman za prihvatanje sadržaja potrebno je krenuti s obrazovanjem i odgojem, potaknuti dječiji razum na razumjevanje i tako stvoriti neophodne preduvjete za razvoj stečenog razuma.
Oni čija je snaga razmišljanja još od djetinstva probuđena naučnim i praktičnim sadržajima i koji su se okoristili stečenim razvojem, u mladosti će u odnosu na svoje godine imati blistav i razvijen razum, i neće proći dugo, a oni će nadvladati životne teškoće i stati u prve redove društva.
Suprotno tome, ljudi koji tokom djetinstva nisu posjedovali potrebno obrazovanje, nisu imali prilike za umne djelatnosti i nisu se koristili razvojem stečenog razuma u vrijednim prilikama koju su imali u djetinjstvu, oni će tokom doba zrelosti biti izloženi plitkoumnosti i nezrelosti razuma i silom prilika svrstani u redove zaostalih članova društva.
Hazreti Ali a.s. je rekao : "Onaj ko u djetinjstvu ne bude učio, u godinama zrelosti neće prednjačiti (u društvu)" 2.Dijete treba odgajati na takav način da stekne ispravne misaone navike. Navika prihvatanja svake stvari bez kritičkog stava na nju čini dijete zavisnim, pasivnim i nezainteresovanim. Međutim, ukoliko dijete navikne da razmišlja, da samo krene u otkrivanje istina i snagom svog suda bude tu istinu procjenilo - takvo dijete će izrasti u osobu koja je puna samopouzdanja, nezavisna i aktivna. 3.
Da bi obrazovanje i odgoj dali odgovarajuće razultate, potrebno je započeti sa ovim procesom mnogo ranije nego se to uglavnom misli da je potrebno. To znaći da je već u prvim sedmicama nakon rođenja potrebno obratiti pažnju na fiziološka pitanja, a u drugoj godini života i na pitanja uma i razuma. Značaj vremena za dijete i roditelje nije jednak. Jedan dan obuhvata i do šest puta više fizioloških i umnih radnji i događaja. Zato ne bi trebalo ovaj dragocijeni period djetinjstva propostiti, a ne zasijati sjeme u djetetu. Tokom prvih šest godina života čovjeta uticaj provođenja životnih propisa je očitiji. 4.
Potrebno je imati na umu da nije svaki nedostatak razuma i maloumnost tokom mladalačkog doba i zrelih godina posljedica urođene gluposti ili umne zaostalosti, nego je uskraćivanje ispravnog obrazovanja i odgoja toko djetinjstva jedan od njihovih uzroka.
Mnogi ljudi, koji po svojoj prirodnoj konstituciji posjeduju sasvim prosječan razum, zbog toga što u djetinjstvu nisu imali sposobnog učitelja i ispravno obrazovanje i odgoj, bili su uskraćeni za učenje i stjecanje znanja, pa su zbog toga tokom zrelih godina součeni s nedostatkom razuma i misli.
Duboka spoznaja činjenice da je najvažnije razdoblje umnog razvoja u životu čovjeka ono u kojem se uderaju temelji njegovoj ličnosti, vodi nas naprijed kroz tok ljudske civilizacije. Čovjek postepeno shvata da glavni uzrok umne nerazvijenosti nekih odraslih osoba leži u nedostatku naše rane spoznaje o mogućnostima upućivanja djece još u prvim godinama njihova razvoja. Ukoliko želimo da buduće generacije imaju bolji umni razvoj, moramo više pažnje posvetiti djetinjstvu i proučavanju posebnih pitanja tog razdoblja. 5.
1.Mukaddemei bar falsafeje amuzeš va parvareš str. 121
2.Gureru-l-hikem str 697.
3. Akle kamel str 241.
4. Rah va rasme zendegi, str 118
5. Akle kamel, str 25.
0 komentari:
Objavi komentar